Srbija: Gdje su istraživanja javnog mnjenja u izbornoj godini i da li studentska lista zaista „čisti“ Vučićeve naprednjake?

Krađe i malverzacije na izborima, reputacioni rizici, društvo povišenih tenzija i snažnih emocija, kao i brojne nepoznanice u vezi s tim ko će i na koji način učestvovati na izborima, samo su neki od razloga zbog kojih je objavljivanje istraživanja javnog mnjenja u Srbiji postalo rijetkost – čak i u izbornoj 2026. godini.

Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića godinama prati priča da dan započinje pregledom istraživanja javnog mnjenja o sopstvenom rejtingu. Na vlasti je 14 godina i na izborima je ubjedljivo pobjeđivao, ali uz brojne optužbe o zloupotrebi državnih funkcija i snažnoj kontroli medija, na šta ukazuju domaći i međunarodni posmatrači društveno-političkih prilika u Srbiji.

Sagovornici Danasa navode da je rejting vlasti u padu više od godinu, od početka studentske pobune kojoj se pridružio veliki broj građana. Ipak, egzaktni podaci rijetko dospijevaju u javnost. Istraživanja uglavnom objavljuju agencije bliske vlasti, često posredstvom samog Vučića ili bez jasnog navođenja izvora. Rezultati se nerijetko saopštavaju kao reakcija na ankete koje idu u prilog studentskoj listi ili drugim protivnicima režima.

Tvrdnje da studentska lista ima prednost nad Srpskom naprednom strankom, sa opozicijom ili bez nje, iznijele su pojedine nezavisne istraživačke kuće. Kao najčešće citirano navodi se istraživanje firme „Sprint Insight“ sa kraja prošlog ljeta, prema kojem studentska lista ima oko deset odsto prednosti. Organizacija Crta je nedavno objavila da 60 odsto građana priželjkuje vanredne izbore, dok Nova srpska politička misao Đorđa Vukadinovića ocjenjuje da se režim „sabrao“ i da će ishod zavisiti od toga ko će uspjeti da motiviše, a ko da demotiviše sopstvene birače.

Vučić, s druge strane, poručuje da se „samo budale hvale istraživanjima javnog mnjenja“.

Izvršna direktorica Demostata Tamara Bajčić kaže za Danas da se istraživanja u Srbiji češće koriste u propagandne nego u naučne svrhe.

- Veoma je nezahvalno raditi istraživanja u uslovima velikih društvenih tenzija i povišenih emocija, što je u Srbiji slučaj više od godinu- navodi Bajčić. Dodaje da su objavljivanje izbornih opredjeljenja i rejtinga političara uglavnom preuzimale agencije bliske vlasti, u okviru dugogodišnje propagandne strategije.

Prema njenim riječima, istraživači koji nijesu dio propagandnog sistema suočavaju se sa stigmatizacijom i otežanim finansiranjem, dok dodatni problem predstavlja činjenica da se u uslovima neregularnih izbora svaka prognoza može koristiti u kratkoročne propagandne svrhe, što nosi reputacioni rizik.

Novinar Nedim Sejdinović ocjenjuje da vlast nesumnjivo sprovodi redovna istraživanja, ali da ih ne objavljuje jer rezultati za nju nijesu povoljni.

- Ako se stav građana ne promijeni, vlast gubi izbore. Objavljivanje takvih podataka ubrzalo bi pad, jer dio birača podržava SNS vjerujući da je nepobjediv- smatra Sejdinović. Dodaje da bi eventualne podjele i loši potezi opozicije mogli uticati na apstinenciju ili rasipanje glasova.

On ističe da dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da još nije jasno kako će izgledati studentska lista, ko će je predvoditi, niti kako će opozicija organizovati nastup – u jednoj ili više kolona.

- Dobra vijest je da se mali broj birača koji su promijenili stav vjerovatno neće vratiti SNS-u. Loša je da pogrešni potezi opozicije mogu dio njih odvesti u apstinenciju- zaključuje Sejdinović.