MSS: Dan novinara trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene, a prečesto je koriste protiv medija
Portal ETV
Dan novinara Crne Gore ne smije biti tek simboličan datum, već trenutak ozbiljnog suočavanja sa odgovornošću onih koji imaju moć da stanje promijene - i koji tu moć prečesto koriste protiv medija, umjesto u njihovu zaštitu, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitao je medijima, novinarkama i novinarima Dan novinara Crne Gore.
Ipak, kako navode, ovaj datum se ne dočekuje kao praznik profesije, već prije svega kao podsjetnik na duboku i dugotrajnu krizu u kojoj se novinarstvo u Crnoj Gori nalazi.
- Umjesto ambijenta koji bi omogućio slobodan, bezbjedan i dostojanstven rad, novinari i novinarke i dalje rade u uslovima stalne nesigurnosti, političkog pritiska i ekonomske neizvjesnosti. Napadi na medije se normalizuju, relativizuju ili svode na navodne političke sukobe, čime se briše njihova stvarna težina i posljedice - saopšteno je iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Podaci Sindikata medija Crne Gore pokazuju da tokom 2025. godine nije došlo do suštinskog poboljšanja. Zabilježeno je 28 napada i prijetnji prema medijskim radnicima i radnicama, što ovu godinu svrstava među najteže u posljednjoj deceniji.
Kako ističu, posebno zabrinjava činjenica da su u većini slučajeva mete bile novinarke, izložene kontinuiranom uznemiravanju, prijetnjama, seksističkim napadima i onlajn linču.
- Nasilje nad novinarkama u Crnoj Gori odavno više nije sporadična pojava, već prepoznatljiv i sistemski problem - konstatuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Dodatno zabrinjava, kako kažu, to što značajan dio pritisaka dolazi od nosilaca javnih funkcija i političkih aktera.
- Kada visoki zvaničnici javno targetiraju, diskredituju ili vrijeđaju novinare i medije, to nije pitanje slobode izražavanja, već otvorena zloupotreba političke moći. Takvo ponašanje direktno ugrožava bezbjednost novinara, podstiče nove napade i šalje poruku da je profesionalno novinarstvo legitimna meta. Društvo u kojem politička moć proizvodi strah među novinarima ne može se smatrati demokratskim - naglašeno je u saopštenju.
Dodaju da ekonomski položaj novinara ostaje jedan od najslabijih stubova medijskih sloboda.
- Plate u medijima i dalje su ispod državnog prosjeka, radna prava su nedovoljno zaštićena, a medijska industrija je i dalje bez sektorskog kolektivnog ugovora. Evropska komisija ove probleme jasno prepoznaje, ali uprkos tome izostaje politička volja da se stanje sistemski mijenja. Ekonomska nesigurnost novinara danas je jedan od najsuptilnijih, ali i najopasnijih oblika pritiska na slobodu medija - ističu u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Naglašavaju da poseban izazov za novinarstvo u Crnoj Gori predstavlja rastući uticaj organizovanih dezinformacionih kampanja i stranih interesa, koji koriste političku polarizaciju, institucionalnu slabost i pad povjerenja u medije.
- Širenje manipulativnih narativa, teorija zavjere i koordinisanih dezinformacija, naročito kroz digitalni prostor i društvene mreže, ima za cilj potkopavanje povjerenja u profesionalne medije, relativizaciju činjenica i diskreditaciju novinara koji rade u javnom interesu - navodi se u saopštenju.
U Medijskom savjetu za samoregulaciju poručuju da borba protiv dezinformacija ne smije biti izgovor za ograničavanje slobode izražavanja, ali ni alibi za institucionalno nečinjenje.
- Odgovor mora biti zasnovan na jačanju profesionalnih i odgovornih medija, transparentnosti vlasništva i finansiranja, razvoju medijske pismenosti i jasno definisanoj odgovornosti digitalnih platformi, u skladu sa evropskim standardima slobode medija - naglašeno je u saopštenju.
Institucionalna nestabilnost, kako kažu, dodatno urušava povjerenje u sistem. Optrukcija izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, otvorena pitanja u vezi sa upravljanjem javnim servisom RTCG i kontinuirani pokušaji političkog uticaja na regulatorna tijela, jasno pokazuju, smatraju u Medijskom savjetu za samoregulaciju, da nezavisnost medijskih institucija i dalje nije dovoljno zaštićena.
- U takvom ambijentu, samoregulacija ostaje jedan od rijetkih mehanizama očuvanja profesionalnih standarda i javnog interesa. Međutim, samoregulacija ne može i ne smije biti zamjena za odgovornost države. Bez jasne, dosljedne i nedvosmislene zaštite novinara, bez prekida prakse političkog targetiranja i bez stvarnog unapređenja radnih i ekonomskih uslova, svaka deklarativna podrška slobodi medija ostaje prazna forma - naglašeno je u saopštenju za javnost,
Medijski savjet za samoregulaciju poručuje da napad na novinara nije privatni incident, već napad na pravo javnosti da zna.
- Normalizacija prijetnji, relativizacija nasilja, tolerisanje dezinformacija i politička trgovina medijskim slobodama predstavljaju direktnu prijetnju demokratskom poretku - zaključuju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.