Kašić: Znamo da smo informisani ako više nijesmo neodređeni po nekom pitanju
Portal ETV
Danas ste stavlja fokus na konflikte u vidu ratova i drugih stvari koje nijesu prijatne, nijesu jedina stvar koja se dešava na planeti Zemlji, ali svakako označi fokus kao da je jedina stvar koja se dešava - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psiholog Al-Ammar Kašić.
Prije dva dana obilježen je Svjetski dan nulte tolerancije na diskriminaciju. Kašić pojašnjava da, kada je dominantno osjećanje sigurnosti, tada je i percepcija da se drže stvari pod kontrolom i nema razloga za brigu. Međutim, problem je, dodaje on, što je život često potpuno van kontrole pojedinca.
- Naš život i naše životno iskustvo često je potpuno van naše kontrole, gdje imamo onda dosta prostora da uskratimo sebi autentičan doživljaj stvarnog svijeta i umjesto toga stvarnost filtriramo kroz neka naša preduvjerenja koja imamo o sebi, o drugim ljudima i o svijetu. Sve situacije koje nas dotiču, a tiču se nestabilnosti u globalnom smislu na planeti Zemlji, možemo da protumačimo isključivo kroz prizmu naše unutrašnje integrisanosti ili ne integrisanosti, ako to nijesmo u stanju da uradimo onda smo vrlo laka meta za manipulaciju - rekao je Kašić.
Kaže da stalna izloženost nekom sadržaju stvara toleranciju na taj sadržaj, a u psihologiji je tolerancija riječ kojom se označava da je osoba u stanju da bude u nekoj situaciji i da je istrpi.
- Ima malo razlike u značenju ove tolerancije koju koristimo kada želimo da budemo civilizovani. Više se odnosi na našu sposobnost da budemo sa nekom situacijom koja nama izaziva nelagodu, a da ne uđemo u prisilnu kontrolu ili u prisilno dopunjavanje informacija koje nam nedostaju, zato su informacije mnogo važne, a znamo da smo informisani ako više nijesmo neodređeni po nekom pitanju - istakao je Kašić.
Smatra da se i dalje daje primat negativnom sadržaju, što se evolutivno objašnjava da je čovjek morao da zna od čega mu prijeti opasnost i koje neprilike ga mogu snaći u svakodnevnom životu.
- Preplavljenost sadržajima koji se ne tiču direktno nas u određenom trenutku ne moze da nas dovede do nekog razrješenja. Umjesto toga mi počinjemo da osjećamo strah koji ne možemo da tačno lokalizujemo i da mu odredimo pravo značenje. Za svakoga od nas koji je u kontaktu sa svojim autentičnim osjećajem straha to je poziv da smisli neki plan kako da se pripremi za neizvjesnu budućnost. Međutim, ako nijesmo u stanju da izdržimo i budemo u toleranciji sa neprijatnim osjećanjem onda počinjemo mi da uklapamo priču kako bi opravdali ono što vidimo i šta nas udaljva od stvarne slike svijeta - zaključio je Kašić.
