Kašić: Alarmantni podaci o nasilju u porodici govore da naš sistem na nekom nivou zakazuje
Portal ETV
Alarmantni podaci krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici govore da naš sistem na nekom nivou zakazuje i onda smo pozvani da analitično i objektivno sagledamo činjenice i gledamo kako da to unaprijedimo kroz neko dogledno vrijeme u budućnosti - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psiholog Al-Amar Kašić.
Danas se obilježava međunarodni Dan nenasilja, a u Crnoj Gori je tokom 2024. godine prijavljeno 830 krivičnih djela nasilja u porodici, gotovo dvostruko više nego što je to bilo 2023. godine kad ih je bilo 446. Broj žrtava porodičnog nasilja u Crnoj Gori je porastao na 1.275, dok je u 2023. godini bio znatno manji, broj pravosnažnih presuda 2024. godine je iznosio 282, dok je u prvoj polovini 2025. godine već 224 presude.
Definicija nasilja, kaže Kašić, se promijenila, pa su neke stvari koje su se ranije smatrale tradicionalno prihvatljivim sada ušle u kontekst nasilnih kategorija.
- To bi moglo da svjedoči osvješćivanju ljudi koji su žrtve i koji su ohrabreni da nasilje zapravo takvim imenom i nazovu, da ne trpe nego da prijave. To je ako ćemo da gledamo optimistično, a sa realistične tačke gledišta ti podaci su zaista zabrinjavajući za sredinu koja je jako mala kao što je naša, gdje ima nešto više od pola miliona stanovnika. Vrlo je indikativno da nešto ne funkcioniše u sistemu. U sistemskoj porodičnoj psihoterapiji svako ponašanje tumačimo, koje je disfunkcionalno, kao neki znak sistema, tumačimo kao simptom i sugeriše nam da nešto u tom sistemu ne funkcioniše - rekao je Kašić.
Psiholog pojašnjava da je nasilje kompleksna tema, jer ne zalazi samo u lično, već se tiče, kako kaže, društvene sfere djelovanja, a naročito je bitno istaći kulturološku sferu djelovanja.
- U kulturi u kojoj mi živimo dosta se njegovala, a njeguje se i dalje tišina. Mnoge stvari se ne komuniciraju adekvatno, pa onda to povlači sa sobom ovaj društveni dio gdje mi nemamo sigurna mjesta gdje možemo da adresiramo naše probleme, povjerenje u autoritete koji nose moć je jako malo i na ličnom planu osobe ne znaju kako da iskomuniciraju ono što se njima dešava u njihovom untrašnjem svijetu - istakao je Kašić.
Podsjeća da svako ljudsko biće ima osjećanja, ali ako ne zna, kako kaže, šta da radi sa tim osjećanjima može da krene u neko disfunkcionalno rješavanje unutrašnjih konflikata.
- Kad pričamo o nasilju možemo to najlakše da povežemo sa eskalacijom ljutnje, a ljutnja kao jedno zdravo osjećanje nama ljudskim bićima govori da se neka naša granica prešla i da smo pozvani da je odbranimo. Kada se ta naša granica prelazi često, a mi ne možemo da uradimo ništa mi onda imamo osjećaj da se čini nepravda, osjećamo da stvari nijesu u redu, da nijesu poštene, da moramo na neki način da se ozbiljno zauzmemo za sebe i onda nas ne iznenađuje kad vidimo da ljudi vrlo dramatično brane svoj prostor, u ovom slučaju kroz nasilno agresivno ponašanje. Onda kad vidimo kome to treba da se prenese sljedećem u sistemu vidimo da ne postoji adekvatan sistem podrške gdje bi takva ponašanja bila razumnjena, a ne samo sankcionisana - zaključio je Kašić.