Institut alternativa predlaže izmjene Ustava: Osnažiti nadzornu funkciju Tužilačkog savjeta

Institut alternativa uputio je Ministarstvu pravde inicijativu za izmjene Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na položaj i nadležnosti Tužilačkog savjeta, sa ciljem jačanja njegove nezavisnosti, odgovornosti i ravnoteže unutar sistema državnog tužilaštva.

Institut alternativa pozvao je Ministarstvo pravde da u procesu planiranih ustavnih izmjena ozbiljno razmotri ove predloge, imajući u vidu preporuke Venecijanske komisije, međunarodne standarde i iskustva iz domaće prakse.

U Institutu alternativa smatraju da je neophodno da se kroz ustavne izmjene: ojača netužilački dio članstva Tužilačkog savjeta, propiše apsolutna većina poslanika za izbor članova uglednih pravnika, spriječi koncentracija upravljačke i nadzorne moći u jednoj osobi i jasno normira obaveza Tužilačkog savjeta da obezbjeđuje zakonitost tužilačke funkcije.

- Cilj predloženih izmjena nije slabljenje tužilaštva, već jačanje njegove institucionalne odgovornosti i povjerenja javnosti u njegov rad - navedeno je u saopštenju IA.

U inicijativi se predlaže: brisanje ustavne odredbe po kojoj Vrhovni državni tužilac po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, kao i preispitivanje njegovog članstva u tom tijelu, zbog očiglednog sukoba interesa i koncentracije moći; uvođenje obaveze da se članovi Tužilačkog savjeta biraju većinom glasova svih poslanika, umjesto prostom većinom, kako bi se obezbijedio širi politički konsenzus; dopuna Ustava da se jasno propiše da Tužilački savjet „obezbjeđuje da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom“, u skladu sa ranijim preporukama Venecijanske komisije; uspostavljanje uravnoteženog sastava Tužilačkog savjeta, kroz jačanje prava tih članova u pogledu pristupa informacijama, nadzora nad radom tužilaštva i pokretanja inicijativa za utvrđivanje odgovornosti.

Sukob interesa i koncentracija moći

U IA smatraju da ustavno rješenje prema kojem Vrhovni državni tužilac istovremeno rukovodi Državnim tužilaštvom i predsjedava Tužilačkim savjetom stvara sistemsku nespojivost funkcija.

- Osoba odgovorna za zakonitost rada tužilaštva istovremeno predvodi tijelo koje treba da vrši nadzor nad tim radom - navedeno je u saopštenju.

Institut alternativa ukazuje da su nakon imenovanja novog Vrhovnog državnog tužioca 2024. godine pozitivne prakse nadzora oslabljene ili obesmišljene.

Ranija upozorenja Venecijanske komisije

Venecijanska komisija je još 2007. godine prilikom izrade Ustava Crne Gore, sugerisala da funkcija Tužilačkog savjeta treba da obuhvati i nadzor nad zakonitošću tužilačke aktivnosti. Takođe je upozorila na rizik da tužioci u savjetima mogu glasati „u bloku“, slijedeći hijerarhijska uputstva, što može oslabiti kontrolnu funkciju tog tijela.

Venecijanska komisija je naglasila da Tužilački savjet bez snažne i istinski nezavisne komponente ne može biti efikasan mehanizam kontrole moći najviših tužilaca.

Rizik zatvorenog sistema odlučivanja

Institut alternativa upozorava da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu iz 2024. godine dodatno jačaju dominantnu poziciju tužilaca u Tužilačkom savjetu i njegovim komisijama, čime se produbljuje institucionalna neravnoteža.

Takva struktura stvara rizik od korporativizma – zatvorenog sistema odlučivanja sa snažnom unutrašnjom solidarnošću i ograničenom spoljašnjom kontrolom. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi jasno zahtijevaju da ona bude uravnotežena odgovornošću, transparentnošću i efektivnim nadzorom.