Epilog slučaja Gornje Zaostro produbljuje sumnje u efikasnost institucionalne zaštite novinara

Medijski savjet za samoregulaciju izražava ozbiljnu zabrinutost povodom pravosnažne odluke Višeg suda za prekršaje u Bijelom Polju, kojom su trojica punoljetnih okrivljenih oslobođeni odgovornosti za napade i prijetnje novinarima tokom izvještavanja iz Gornjeg Zaostra u avgustu 2025. godine.

Kako podsjećaju, reporteri Pobjede i Vijesti bili su izloženi uvredama, prijetnjama, fizičkom kontaktu i oduzimanju opreme dok su profesionalno obavljali svoj posao, pokušavajući da dokumentuju uklanjanje nezakonito postavljenog spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću. 

Uprkos tome, dodaju, epilog prekršajnog postupka je - nema dovoljno dokaza.

- Posebno zabrinjava neujednačenost u kvalifikaciji radnji koje su se dogodile tokom istog događaja i imale za cilj onemogućavanje novinara da obavljaju svoj posao. Dok se u jednom predmetu vodi krivični postupak za djelo prinude nad novinarom, u prekršajnom postupku je oduzimanje telefona i sprečavanje snimanja ocijenjeno kao radnja bez elemenata fizičkog napada, uz obrazloženje da nije bilo kontakta „tijelo o tijelo” - naglasili su iz MSS. 

Sve to, prema njihovim riječima, može da nametne pitanje dosljednosti primjene prava i ujednačenosti sudske prakse u predmetima koji se odnose na bezbjednost medijskih radnika.

- Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su i drugi postupci koji se vode u vezi sa ovim događajem obilježeni višestrukim odlaganjima ročišta, što produžava pravnu neizvjesnost i slabi povjerenje u efikasnost pravosuđa - naveli su u saopštenju. 

Medijski savjet podsjeća da je u javnosti više puta ukazivano na ulogu crkvenih struktura u kontekstu podizanja spomenika čije je uklanjanje bilo povod za napad na novinare. 

Posebno, poručuju, zabrinjava činjenica da spomenik Pavlu Đurišiću, nakon uklanjanja u crkvu, pa u manastir, nikada nije pronađen, niti je javnosti dato jasno i uvjerljivo objašnjenje o postupanju nadležnih organa u tom dijelu slučaja.

- U demokratskom društvu legitimno je postaviti pitanje da li su sve institucije u ovom predmetu postupale jednako efikasno, nepristrasno i bez uticaja bilo kakvih vaninstitucionalnih autoriteta i da li je zaštita novinara bila tretirana kao prioritet u odnosu na druge interese. Svaka percepcija da vjerski ili politički autoriteti mogu imati veći uticaj od zakona predstavlja ozbiljan problem za vladavinu prava - navode iz MSS. 

Medijski savjet za samoregulaciju, kako navode, ne prejudicira odgovornost bilo kojeg subjekta, ali smatra da izostanak uvjerljivog i dosljednog institucionalnog odgovora stvara percepciju nekažnjivosti.

- Ona može negativno da utiče na slobodu medija i spremnost novinara da izvještavaju o temama od javnog značaja. Nastavićemo da pratimo ovaj i sve druge slučajeve napada na novinare, insistirajući na transparentnosti, dosljednosti i odgovornosti institucija, jer bez stvarne zaštite novinara nema ni suštinske slobode medija - zaključuju u saopštenju.