Evropa povećava izdvajanja za odbranu. Međutim, jedno pitanje je uglavnom zanemareno - kako što brže premjestiti vojnu opremu iz jedne zemlje u drugu u slučaju sukoba.
Godinama se priča o "vojnom Šengenu", području u zoni Evropske unije bez kontrola pasoša u kojem se oružje i trupe mogu slobodno kretati podjednako lako kao i civili. Ipak, takav sistem i dalje nije ostvaren i za EU i za NATO, uprkos povećanim bezbjednosnim zabrinutostima izazvanim ratom u Ukrajini.
Evropska komisija će 19. novembra predstaviti svoj posljednji pokušaj da to ostvari do kraja decenije.
Preliminarna verzija dokumenta, u koji je RSE imao uvid, ukazuje na dva načina da se to postigne. Prvo, ulaganje novca u stotine "uskih grla" širom kontinenta, kao što su željezničke pruge, luke i mostovi, uključujući i u zemljama kandidatima za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviju, za koje se u tom tekstu smatra da je ključno da budu integrisane u vojno-transportne strukture EU.
I drugo, smanjenje birokratije kako bi se spriječilo da različiti nacionalni zakoni i birokratija ometaju napore za brzo i lako premještanje vojnih sredstava iz jedne zemlje EU u drugu.
<h2>Mnogo priče, malo napretka</h2>
Ideja o "vojnom Šengenu" je 2017. postala je "prioritetna oblast" i Evropska komisija je sastavljala akcione planove 2018, 2022. i 2024. godine. Međutim, postignut je slab napredak.
Diplomate EU, govoreći za RSE pod uslovom da im se ne navode imena, rekle su da minimalni napredak svakako nije posljedica nedostatka truda. Tema, kažu, obično je pri vrhu dnevnog reda kad god se raspravlja o saradnji EU i NATO-a, ali nijedna od tih organizacija, kažu, nikada je nije zaista prihvatila.
NATO se dugo nada da će EU uložiti više zakonodavne energije i novca za vojnu mobilnost, posebno sada kada su 23 od 27 zemalja članica EU takođe dio tog vojnog saveza. Rat u Ukrajini je samo povećao urgentnost da se pojačaju svi aspekti povezani s odbranom.
Istovremeno, u EU je postojala frustracija što je NATO previše fokusiran na trošenje novca na skupu vojnu opremu, a mnogo manje na to kako je zapravo transportovati i učiniti dostupnom drugim članicama Alijanse.
Novi cilj NATO-a da se do 2035. troši 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na vojnu opremu i dodatnih 1,5 odsto na nevojna ulaganja – kao što je vojna mobilnost – donekle rješava to pitanje.
Međutim, to je i dalje u velikoj mjeri u rukama pojedinačnih zemalja, kako ističe dokument Evropske komisije.&nbsp;
- Iako države članice ostaju slobodne da odluče da li će dozvoliti stranim oružanim snagama da prelaze preko njihove teritorije u okviru njihove nacionalne bezbjednosti i odbrane, EU mora imati okvir za vojnu mobilnost koji balansira vojne i civilne potrebe - navodi se u tekstu.
Cilj sadašnjeg sastava Evropske komisije, kojem mandat ističe 2029, jeste da "uspostavi zonu vojne mobilnosti širom EU do kraja 2027. kao prvi korak ka postepenom postizanju 'vojnog Šengena' u dimenzijama regulative, infrastrukture i kapaciteta".
<h2>Hoće li biti dovoljno novca?</h2>
Pitanje je da li će novac biti dostupan ovog puta.
U posljednjem višegodišnjem budžetu EU (2021-2027), oko 1,7 milijardi eura namijenjeno je za dvostruku civilno-vojnu transportnu infrastrukturu, fokusirajući se na 95 projekata u 21 zemlji. Međutim, kako dokument navodi: "Potražnja za finansiranjem EU značajno je premašila raspoloživa sredstva".
Za sljedeći dugoročni budžet (2028-2034), Evropska komisija je stoga predložila 17,65 milijardi eura za transportnu infrastrukturu dvostruke namjene, s fokusom na 500 kritičnih tačaka gdje transport vojne opreme treba da bude brži i efikasniji.
Ali, da li će ovo uspjeti? Pogotovo što članice EU uvijek razvodnjavaju početni prijedlog Komisije i više vole da preusmjere novac EU na sektore koji više "dobijaju glasove", kao što su poljoprivreda, ribarstvo i druge vrste socijalne potrošnje.
Željeznica je takođe vid transporta na koji je potrošeno najviše novca kada je u pitanju vojna mobilnost. I to će se vjerovatno nastaviti. Ranije ove godine, EU se saglasila oko četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost – sjevernog, južnog, istočnog i centralnog. Sjeverni, koji uglavnom povezuje Holandiju s Njemačkom i Poljskom, i dalje s Ukrajinom, najviše je dosad urađen.
Dokument Komisije ističe željezničku dionicu od 22 kilometra, koja povezuje zapad Ukrajine sa Slovačkom i ostatkom centralne Evrope i koja koristi evropski standardni kolosjek. Ona je puštena u rad u septembru.
Takođe se napominje da su "u toku pripremni radovi za primjenu evropskog nominalnog standardnog kolosjeka na evropskim transportnim koridorima koji povezuju Moldaviju i Ukrajinu s državama članicama EU".&nbsp;
Ideja je da cijela Evropska unija, uključujući zemlje kandidate, ubuduće koristi jedinstveni željeznički kolosjek.
Evropska komisija je takođe spremna da se izdvoji novac za druge stavke koje su vitalne za vojno kretanje, kao što su vazdušni prevoz velikog tereta, trajekti dvostruke namjene i vagoni s ravnom platformom za prevoz teške vojne opreme poput raketa i tenkova.
<h2>Poboljšanje "vojne mobilnosti"</h2>
Ipak, na kraju, najveće promjene koje bi EU mogla da napravi su u zakonima koji bi olakšali kretanje trupa i opreme. Dobijanje dozvole za vojni transport iz jedne zemlje EU u drugu može potrajati i do 45 dana.
Cilj je, koji je postavio Brisel, tri dana. Ipak, iznenađujuće je što se harmonizovana pravila EU za prevoz opasnog tereta ne primjenjuju na vojni transport, što znači da se često moraju dogovoriti ad hoc aranžmani.
To bi se promijenilo, a Evropska komisija namjerava da insistira da se postigne još više.
Još jedan prijedlog je da dozvole za premještanje vojne opreme između država članica više neće morati da se obnavljaju na godišnjem nivou. One bi jednostavno važile dok se ne opozovu. Države koje nisu članice EU takođe mogu biti dio ove promjene.
Ključ za ovo bi bio takozvani "Evropski unaprijeđeni sistem odgovora za vojnu mobilnost (EMERS)", koji se može pokrenuti u roku od 48 sati poslije prijedloga Evropske komisije ili članice EU.
Kada se aktivira, u slučaju potencijalne vojne vanredne situacije, prekogranični vojni transport zahtijevaće samo obavještenje, uz skraćeni rok za najavu vojnog kretanja. Većina standardnih procedura bi se mogla zaobići, osim carinskih formalnosti.
Naravno, svi ovi prijedlozi moraće biti dogovoreni među članicama EU, što često zahtijeva jednoglasnost. S obzirom na povećanu urgentnost da EU pojača vojno prisustvo zbog rata u Ukrajini, to bi se moglo pokazati kao najbolja moguća šansa za postizanje "vojnog Šengena".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Da li se Evropska unija približava "vojnom Šengenu"?

U Budilniku na Televiziji E analiziramo na koji način sistem treba da reaguje na zabrinjavajući podatak da svaka treća osoba u Crnoj Gori poseže za alkoholom? 
Govorimo i o završenoj obuci za zaštitare u školama – koliko mogu dprinijeti većoj bezbjednosti djece? 
Pitamo i koliko je važno to što je osoba sa autizmom govorila u Skupštini i da li će njen glas biti zaista shvaćen i pretočen u konkretne promjene. 
Na kraju, pitamo i može li Bečki model socijalnog stanovanja zaživjeti i u Crnoj Gori?
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati!

Teme Budilnika: Zabrinjavajući podaci o konzumiranju alkohola, zaštitari u školama, glas osoba sa autizmom...

Direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) Marinela Đuretić i predsjednik EUROPARC Federacije Mihael Hošek potpisali su Ugovor o partnerstvu kojim se obezbjeđuje podrška razvoju i sprovođenju Junior rendžer programa za mlade od 12 do 18 godina. Program će se najprije realizovati u Nacionalnom parku Lovćen kao pilot području.
Kako su rekli u NPCG, edukacija djece i mladih jedan je od ključnih prioriteta Nacionalnih parkova Crne Gore. Ova populacija prepoznata je kao ciljna grupa čija će se znanja o zaštiti prirode direktno odraziti na buduće generacije i očuvanje vrijednih prostora.
- Poseban fokus našeg rada usmjeren je na djecu i mlade. Kroz edukaciju, tematske radionice i saradnju sa obrazovnim institucijama, godinama gradimo zajednicu koja razumije važnost očuvanja nacionalnih parkova kao prostora izuzetnih prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti. Junior rendžer program koji pokrećemo u NP Lovćen nastavak je tih nastojanja da stvaramo generacije koje će odgovorno brinuti o našim najvrjednijim područjima. Na ovaj način jačamo buduće kadrovske kapacitete koji će doprinositi očuvanju Crne Gore kao ekološke države i radimo na uključivanju lokalnih zajednica u rad upravljača zaštićenih poručja - kazala je Đuretić.&nbsp;
Ugovorom je predviđena međunarodna saradnja među mladima, rendžerima i mentorima, promovisanje sprovođenja Omladinskog manifesta i angažovanje mladih u zaštićenim područjima. Partnerski okvir obuhvata i inicijative koje omogućavaju mladima da istražuju, uče, brinu o prirodi i razvijaju evropsko građanstvo posvećeno njenoj zaštiti.
Predsjednik EUROPARC Federacije Mihael Hošek pojasnio je razliku između Junior rendžer programa i Programa za mlade (Youth+), naglašavajući da su namijenjeni različitim uzrasnim grupama i zasnivaju se na različitim pristupima. Junior rendžer program je, kako je objasnio, posvećen tinejdžerima koji kroz aktivnosti uče o zaštićenim područjima, pomažu jedni drugima i doprinose očuvanju prirode.
- Mladi su naša budućnost. Kroz ovakve programe vi im pokazujete zašto je važno živjeti u zaštićenim područjima i brinuti o njima. EUROPARC Federacija ima prednost jer već u našem Savjetu učestvuju predstavnici mladih, a iskustva su izuzetno pozitivna – njihov glas donosi drugačiji pogled i reakcije na ono što radimo - kazao je Hošek i dodao da moramo ostati otvoreni prema mladima, jer će upravo oni u budućnosti biti rukovodioci zaštićenih područja i EUROPARC Federacije.
U NPCG poručuju da će se Junior rendžer program u NP Lovćen sprovoditi u skladu sa smjernicama i preporukama EUROPARC Federacije. U okviru programa biće promovisane aktivnosti umrežavanja mladih na lokalnom nivou, kao i njihovo učešće na međunarodnim događajima koje organizuje ova evropska federacija.
EUROPARC Federacija osnovana je 1973. godine i predstavlja najveću evropsku mrežu zaštićenih područja, čiji članovi upravljaju „zelenim draguljima“ evropskog kopna, mora, planina, šuma, rijeka i kulturnog nasljeđa. Nacionalni parkovi Crne Gore više od decenije su članovi EUROPARC Federacije, a Ugovor o partnerstvu potpisan je u Podgorici tokom VII Konferencije Parkova Dinarida, održane od 2. do 4. decembra 2025. godine.
Junior rendžer program namijenjen je mladima od 12 do 18 godina i, zajedno sa programom Youth+ za uzrast od 18 do 30 godina, predstavlja jednu od dvije ključne inicijative koje je EUROPARC Federacija razvila kako bi odgovorila na potrebe mladih izražene u Omladinskom manifestu. Okupljanjem mladih i njihovim aktivnim angažovanjem u lokalnim zajednicama, cilj je da ih osnažimo da poštuju i brinu o svojim zaštićenim područjima, uz učenje o važnoj ulozi koju rendžeri i mentori imaju u očuvanju prirode. Kroz ove programe Federacija nastoji da promoviše aktivno evropsko građanstvo, međunarodnu saradnju i podstakne mlade da postanu ambasadori i zagovornici zaštićenih područja širom Evrope.

Pokrenut prvi Junior Rendžer program u Crnoj Gori

Nikšićanin G.N. (41) uhapšen je jer je policija kod njega pronašla falsifikovanu ličnu kartu, startni poštolj i tablete sa liste opijata.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Nikšiću, izvršili pretres porodične kuće koju koristi lice G.N, nastanjen u Herceg Novom.
Ovom prilikom pronađen je i oduzet startni pištolj sa šest komada municije, 52 tablete sa liste opijata, kao i lična karta na ime S.I, izdata od strane druge države.
- G.N. je doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi preduzimanja daljih službenih mjera i radnji, od njega je prikupljeno obavještenje na zapisnik i sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji će se o pravnoj kvalifikaciji djela izjasniti nakon ishoda dalje naloženih mjera i radnji koje će izvršiti policijski službenici - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Sa ovim je događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se u radnjama G.N. stiču elementi krivičnog djela falsifikovanje i on je po nalogu postupajućeg tužioca uhapšen.
Uz krivičnu prijavu, u zakonom predviđenom roku, priveden je tužiocu na dalju nadležnost.

Uhapšen Nikšićanin: Policija mu oduzela falsifikovanu ličnu kartu, pištolj i opijate

Austrijske vlasti identifikovale su 33-godišnju Kerstin Gurtner kao ženu koja je preminula od smrzavanja tokom uspona na Grosglokner, najvišu planinu u Austriji. Njen partner, 39-godišnji Tomas Plamberger, optužen je za ubistvo iz nehata, pošto je partnerku ostavio iznemoglu i samu na planini na -20 stepeni Celzijusa.
Gurtner je sebe na društvenim mrežama opisivala kao zaljubljenicu u planine i zimu, ali je i pored toga bila je neiskusna planinarka. S druge strane, Plamberger je bio iskusni alpinista koji ju je poveo na zahtjevan noćni uspon na 3.657 metara, pri temperaturama daleko ispod nule.
Par je na uspon krenuo iako mlada žena nije bila adekvatno pripremljena za takve uslove, a njeno tijelo je pronađeno svega 45 metara ispod vrha grebena.
Javno tužilaštvo u Insbruku tvrdi da je Plamberger bio odgovoran za bezbjednost svoje partnerke jer je upravo on organizovao uspon.
- Oko dva sata ujutro optuženi je ostavio svoju djevojku nezaštićenu, iscrpljenu, hipotermičnu i dezorijentisanu, oko 50 metara ispod Grosgloknera. Žena se smrzla do smrti - navodi se u saopštenju tužilaštva.
Dodaje se da je Plamberger, kao iskusan alpinista koji je poznavao rutu i uslove, faktički bio “vodič” u tom usponu.
Prema optužnici, tokom dramatičnog uspona temperature su se spuštale i do –20 stepeni Celzijusa. Tužioci tvrde da Plamberger nije potražio pomoć ni kada je u 22:50 sati u blizini video policijski helikopter. Hitni poziv uputio je tek u 1:35 ujutro, a ubrzo poslije toga je isključio zvuk na telefonu.
Samo pola sata kasnije ostavio je Gurtner na zaleđenoj padini, iako su imali ćebad za hitne slučajeve koje je mogao da iskoristi. Nadzorna kamera ga je snimila kako se sam spušta s planine u 2:30 sati, daleko od mjesta gde je ostavio partnerku. Ponovni poziv spasilačkim službama uputio je tek oko 3:30 sati.
Plambergerov advokat je odbacio optužbe i tvrdi da je riječ o tragičnoj nesreći, a ne o krivičnoj odgovornosti.
Suđenje bi trebalo početi u februaru. Ako bude proglašen krivim za ubistvo iz nehata, Plambergeru prijeti kazna do tri godine zatvora.

Austrija: Suđenje alpinisti koji je ostavio devojku na -20 stepeni

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: vojni-sengen

Da li se Evropska unija približava "vojnom Šengenu"?

Teme Budilnika: Zabrinjavajući podaci o konzumiranju alkohola, zaštitari u školama, glas osoba sa autizmom...

Pokrenut prvi Junior Rendžer program u Crnoj Gori

Uhapšen Nikšićanin: Policija mu oduzela falsifikovanu ličnu kartu, pištolj i opijate

Austrija: Suđenje alpinisti koji je ostavio devojku na -20 stepeni

PRATITE TVe UŽIVO